rusomača Capsella bursa-pastoris (L.)

Rusomača se u srednjem vijeku iznimno cijenila pri diječenju najrazdičiiijidi krvarenja, no njezinaje primjena kasnije u ionu/a u zaborav. [Ponovno se počeka koristiti u [Prvom svjetskom ratu, kao diemostatik za sprječavanje krvarenja u porodništvu. DCako su se kasnije opet mogle uvoziti i droge iz stranidi zemalja, istisnuka ga je kanadska zutika ([Hydrastis canadensis). ⁽llposjed nje su vrijeme provedena mnogobrojna istraživanja povezana s djelovanjem rusomače; mišljenja o njezinu učinku još su uvijek podijeljena. [Rusomača je još i danas, s drugim prikdadno izabranim drogama, svakako dobar dodatak lijekovima kodrazličitih krvarenja.

droga:
Bursae pastoris herba: Ubiremo cvatuću zelen i brzo je sušimo. Sušenjem gubi dio ljekovitosti, pa je često koristimo svježu, jer je možemo ubirati od travnja do studenoga.
Stanište i rasprostranjenost
Kao korov je rasprostranjena po njivama, vrtovima, uz ceste i na ledinama.
Srodne vrste:
Kao ljekovite biljke koristimo brojne rodove iz porodice krstašica. Osim hlapivog ulja sa spojevima koji sadrže sumpor, sadrže i najrazličitije druge aktivne tvari. U posljednje vrijeme zanimanje znanstvenika pobuđuje ognjica (Iberis a/mara L). Ona sadrži gorke triterpenske spojeve kukurbitacine. Od uporabe njezine droge najviše koristi imaju bolesnici s probavnim poremećajima pri kojima se proljevi izmjenjuju s opstipacijom. Djelotvorna je i kod žgaravice i gastritisa te svih tegoba povezanih s gornjim dijelom trbuha. Drogu zasad koristimo u gotovim pripravcima.
Sastav i aktivne tvare
U drogi se nalaze brojni biogeni amini, kao što su kolin, acetilkolin, prolin, tiramin i histamin. Alkaloid burzin zbog svoje se nestabilnosti nalazi samo u svježoj zeleni. Dokazano je da peptid diozmin ima antihemoragičko djelovanje. U zeleni se nalaze i flavonski glikozidi i trjeslovine.

caj:
Od dviju čajnih žličica suhe droge ili pola količine svježe biljke spravljamo oparak i u manjim gutljajima pijemo dvije šalice nezasladena čaja.
Čajne mješavine:
imela, vrkuta
Kod visokog tlaka i ateroskleroze prikladna je mje-
rusomačina zelen Bursae pastoris herba 10 g
zelen bijele imele Visci herba 25 g
rutvičina zelen Rutae herba 25 g
glogov cvijet Crataegi flos 20 g
zelen poljske preslice Equiseti herba 20 g
Dvije čajne žličice mješavine prelijemo vrućom vodom. Treba odstajati 5-10 minuta. Pijemo dva do tri puta na dan po jednu šalicu čaja.
Kod preduge, preobilne, prebrze menstruacije, jako krvarenje sprječava mješavina droga:
rusomačina zelen Bursae pastoris herba 25 g
hrastova kora Quercus cortex 25 g
stolisnikova zelen Millefolii herba 2 5 g
petoprstin korijen Tormentillae rhizoma 25 g
Od dviju čajnih žličica mješavine spravljamo uvarak i tijekom dana u gutljajima pijemo po jednu do dvije šalice.
Jednako tako, možda čak i brže, djeluje mješavina:
rusomačina zelen Bursae pastoris herba 30 g petoprstin podanak Tormentillae rhizoma 30 g zelen bijele imele Visci herba 40 g
Od te mješavine spravljamo uvarak i po jednu šalicu čaja pijemo triput na dan prije jela.
Protiv krvarenja iz želuca i crijeva pomaže:
koprivina zelen Urticae herba 30 g
rusomačina zelen Bursae pastoris herba 30 g petoprstin podanak Tormentillae rhizoma 40 g
Čaj spravljamo kao uvarak, od jedne do dviju čajnih žličica mješavine. U malim gutljajima pijemo po jednu šalicu čaja na dan.
Kod krvarenja iz bubrega djeluje mješavina:
rusomačina zelen Bursae pastoris herba 25 g
zelen gospina plašta Alchemillae herba 25 g
zelen gospine trave Hyperici herba 25 g
laneno sjeme Lini semen 25 g
Od čajne žličice droge spravljamo uvarak i pijemo više puta na dan, po jednu šalicu čaja.
Svježi sok_:
Dvije šake mljevene zeleni pomiješamo sa 100 ml vode. Tekućinu ocijedimo. Uzimamo triput na dan, po jednu do dviju žlica soka s malo. vode.
Djelovanje i uporaba:
Aktivne tvari droge suzuju krvne žile i ojačavaju njihove stijenke. Tako rusomača zaustavlja krvarenja želuca, crijeva, bubrega, pluća, maternice, nosa i rana. Tiramin uzrokuje ritmično grčenje maternice i potiče trudove. Utječe i na glatku crijevnu muskulaturu. Povećava tonus crijeva i tako potiče peristaltiku te poboljšava rad crijeva. Potvrđeno je i djelovanje rusomače kod smetnji krvotoka. Regulira visoki i niski krvni tlak.

Neželjena djelovanja:
Nisu zabilježena.

neven Calendula ojjicinalis L.

Sjeli je teško i zamisliti uri bez narančastih ili žutih cvjetova neve- novih koji nas raduju sve do jeseni. [Njegova omiljenost u vrtu barem se nekim zemljama središnje i sjeverne Cjurope nadmeće s omiljenošću primjene u medicini, što je doista i opravdano. 'dPrve iznimno lijepe slile nevena nalazimo u znamenitom biljnom kodeksu Uhenedicta U^inija. Olastao je olo 1450. godine, a zahvaljujući s(ilama, služi nam za raspoznavanje biljaka i njihovih srednjovjekovnih botaničkih naziva.

DROGA:
CALENDULAE FLOS SINE CALICES; Ubiremo narančaste ili žute jezičaste cvjetove karakteristična mirisa i blago aromatična okusa. Brzo i dobro osušene cvjetove čuvamo u zatvorenim staklenim posudama. Tek rijetko koristimo cijele glavice ili cijele biljke.
Stanište i rasprostranjenost
Neven je u našim vrtovima omiljena ukrasna biljka, bilo s jednostavnim ili punim, narančastim ili žutim glavicama. Cvate od lipnja do kasne jeseni. Često se samozasijava. Pomaže u liječenju tla zaražena nematodama.
Srodne vrste:
Ljekovitom nevenu vrlo je sličan divlji neven (iCalendula arvensis L.). Ta vrsta uspijeva po poljima i vinogradima u primorskim krajevima. Ondje se često koristi umjesto ljekovitoga nevena. Njegovi sastojci, osobito saponini arvenozid A i B, djeluju antiinflamatorno - sprječavaju upale. Još nije poznato jesu li tijekom stoljeća iz te vrste uzgojeni brojni kultivirani oblici nevena.
Sastav i aktivne tvare
Suhi cvjetovi sadrže triterpenske saponine (2-10%), osobito glikozide oleanolne kiseline. Osim toga, u drogi se nalaze i triterpenski alkoholi, osobito faradiol i 4-taraksasterol. Cvjetovima žutu boju daju flavonolni glikozidi (0,2-1%) i različiti karotenoidi (1,5-3%). U narančastim cvjetovima nalazi se više (3-karotena i likopina, a u žutima više ksantofila. Eterično ulje (0,2-0,3%) sadrži najviše seskviterpenskih alkohola. Sastavni su dijelovi droge i kumarini sko- poletin, umeliferon i eskuletin, kao i poliacetile- ni i 15% polisaharida topivih u vodi.
Djelovanje i uporaba:
Nevenovo eterično ulje djeluje protiv brojnih mikroba, a saponini sprječavaju nastanjivanje gljivica (fungistatičko djelovanje) na koži. Triterpenski alkoholi, osobito faradiol i 4-tarak- sasterol sprječavaju upale (antiinflamatorno djelovanje), pa stoga pripravke od nevena koristimo za liječenje kožnih oštećenja, kao i u kozmetici. Važan je i utjecaj nevena na zacjeljivanje rana. On, naime, potiče djelovanje fagocita i nastanak novih stanica (granulacija). Potiče optok krvi i tonus kože. Pritom pored drugih faktora djeluju i karotenoidi. Polisaharidi stimuliraju imunološki sustav. Saponini nevena kod pokusa na životinjama snizuju količinu lipida u krvi. Iscrpine nevena štite od čireva na želucu i crijevima; djeluje protektivno. Neven djeluje slično kao i br- danka, a pritom ne nadražuje kožu. Kod osjetljive kože i kože koja je sklona alergijama često ga koristimo umjesto brdanke.
Pripravci: caj:
Jednu do dvije čajne žličice suhih ili svježih jezičas- tih nevenovih cvjetova spravljamo kao oparak, koji pokriven treba odstajati 10 minuta. Kod želučanih tegoba, upale želučane sluznice, kao i čira na želucu i crijevima taj čaj uzimamo nezasladen i ne pre- vruć, više puta na dan. Jednako tako, upotrebljavamo ga za ispiranje šupljine usta i ždrijela. Na rane svakodnevno stavljamo svježe obloge koje natapamo čajem.
Čajne mješavine:
Kod čireva na želucu, a nakon lijekova koje je propisao liječnik, trebalo bi iskušati mješavinu:

Od jedne čajne žlice mješavine spravljamo oparak i ostavljamo da odstoji 10 minuta. Pijemo po dvije šalice ne prevrućeg čaja na dan.
tlnktura:
Na dan uzimamo do 10 g tinkture (podijeljene na tri obroka), razrijeđene vodom ili na kocki šećera. Možemo je spravljati sami. 5 g suhe droge prelijemo sa 100 ml 70%-tnog etanola.
mast:
Masti i kreme s nevenom koristimo kod svih vrsta rana: kod rana koje sporo zacjeljuju, ožiljaka nakon operacija, kod dekubitusa, kožnih bolesti, lakših opeklina i ozeblina. Usto, takvi su pripravci važni za njegu osjetljive, suhe kože, raspucalih usana, suhih ekcema, za njegu dojenčadi. I kod uboda kukaca možemo koristiti kremu ili samo izmrvljene cvjetove. Jednako tako, nevenovu mast često koristimo kod upala vena, proširenih vena, hemoroida, čira na nogama (ukus miris) (>koža, str. 33, 37).
Uporaba u veterini:
Kao i kod ljudi, nevcnova mast kod životinja liječi sve vrste rana i gnojnih tvorbi.
Neželjena djelovanja:
Nema ih kod preporučene uporabe. Neven ne sadrži seskviterpenske laktone kao druge biljke iz iste porodice, pa stoga tek rijetko dolazi do alergij- skih reakcija.

breza

Si ari Skaveni, ali i drugi narocfi, brezu su štovali kao sveto drvo. 0 njezinoj primjeni u medicini poznatoje tel? malo toga. Sveta dfildegarda iz Diingena preporučuje korištenje disniA pupoljaka kodkožnidi osipa iJurunkuka. Danas se brezovo kišće smatra djelotvornim bikjnim diuretikom koji bokesnici ugdavnom dobro podnose.

droga:
Betulae folium: Ljepljive mlade brezove listove beremo u svibnju, pošto breza ocvate. Proljetnu kuru započinjemo lisnim pupoljcima, a kasnije koristimo svježe listove. Droga ima karakterističan miris i gorka je okusa. Betulae cortex: Uzimamo koru mladih grana i sušimo je.
Betulae gemmae: Ljepljive brezove pupoljke beremo prije cvatnje, brzo ih posušimo i čuvamo u dobro zatvorenim posudama, jer sadrže hlapi- vo ulje. Iz njih se destilira i eterično ulje, koje dodajemo brojnim pripravcima za bolji rast kose.
Stanište i rasprostranjenost
Raste uglavom u kopnenim dijelovima Hrvatske, u nizinskom i gorskom pojasu.
Srodne vrste:
Srodna cretna breza (.Betula pubescens Ehrh.) raste kod nas u tresetištima i na tresetnim tlima. Zbog gotovo istih aktivnih tvari prihvaćena je u farmakopeji, pa je možemo sakupljati i koristiti kao običnu brezu.
Sastav i aktivne
tvari:
Listovi sadrže flavo- noide (1,5%), npr. hiperozid, triterpenske saponine (3%), eterično ulje (0,05- -0,1%), metilsalicilat, smole, katehinske trjeslo- vine (8%) i gorke tvari. Kora sadrži eterično ulje i metilsalicilat. Pupoljci sadrže najviše hlapivoga ulja (4%) u kojem se nalazi glavna aktivna tvar seskviterpenski alkohol betulol.

Djelovanje i uporaba.-
Breza je dobar diuretik kod svih bolesti bubrega, mokraćnog mjehura, vodene bolesti i sličnih vodenih oteklina organizma. Količina mokraće povećava se pet puta, a istodobno se iz krvi i tkiva ubrzano izlučuje mokraćna kiselina. Znakovi bolesti (osobito bolovi u zglobovima) kod reumatičnih bolesti i kos- tobolje ublažavaju se, kao i kronični katar mjehura i tegobe pri uriniranju. Brezu najčešće koristimo u obliku ljekovite kure. Kod kroničnih kožnih bolesti pijemo čaj ili čajne mješavine kao kuru, koju do- punjujemo i kupeljima od brezove kore. Hlapivo ulje i brezov sok koji se u proljeće dobiva bušenjem drve- ta dodaju se kozmetičkim pripravcima za njegu kose.
PRIPRAVCI:
caj:
Jednu do dvije jušne žlice brezovih listova spravljamo kao oparak, koji pokriven treba stajati 10-15 minuta. Tri do četiri puta na dan između obroka pijemo svježe spravljen, nezaslađen čaj.
Čajne mješavine:
>jaglac, pirika, crni trn,
Za izlučivanje tekućine prikladna je ova mješavina:
list brezov Betulae folium 60 g
korijen glatkog sladića Liquiritiae radix 20 g
zelen obične zlatnice Solidaginis virg. herba 20 g
Od dvije čajne žličice mješavine spravljamo oparak ili uvarak. Pijemo po tri šalice čaja na dan.
kupelji:
Od 100 g kore i jedne litre vode spravljamo uvarak te ga dodajemo u kadu.
masaže:
U Finskoj se za masažu u sauni koriste svježe, pro- listale brezove grančice .
Kozmetika:
Uporaba u veterini:
Čaj od brezove kore (dvije do tri jušne žlice na 250 ml vode) kao uvarak koristimo za čišćenje rana. Kojiput se koristi brezov katran, za liječenje furun- kula i drugih kožnih tegoba. Brezovi pupoljci i mladi listovi namočeni u voćnu rakiju ili 40%-tni alkohol pomažu kod upala i natečenih zglobova domaćih životinja.
Neželjena djelovanja:
Kod uzimanja čaja u navedenim količinama nema nikakvih neželjenih djelovanja.

zob trave Avena sativa L.

Poznato je da se uzgajala još u bakrenom dobu, jer su ardieodozi u os/acima sojeničarskih naselja osim pšenice i razipronašli i zob. CP/inije u svojim spisima govori o germanskoj navici uzgoja zobi, jer imje kaša od zobi gdavni sastojak predirane.U srednjovjekovnoj medicini koristika se za obloge kod čireva i jurunkula te kao dijeta kodprobavnidi tegoba. Sveta dHiddegarda preporučivala je kupekji od zobene skame kod ukoga i uzetosti. Cagkasidaje da »zob čovjeku bistri dudi i um«. Danas zob nije samo dijetetičkipredirambeniproizvod i životinjska hrana, nego zbog sposobnosti umirivanja dobiva sve veću važnost i u medicini.

droga:
Avenae fructus: Zreli se plodovi melju u brašno i upotrebljavaju za proizvodnju zobenih pahuljica.
Avenae herba: Zobena zelen s korijenjem ubiremo u vrijeme cvatnje. Droga ima karakterističan miris koji podsjeća na slamu i sladak okus. U ustima je blago sluzava. Avenae strametum: Zobenu slamu koja pre- ostaje nakon vršenja koristimo izvana za kupelji.
Stanište i rasprostranjenost
Zob kultiviramo; često se javlja i samoniklo.
Srodne vrste:
U nas raste još nekoliko divljih vrsta zobi koje nisu istražene. Druge vrste trava zajedno s ostacima livadnih biljaka koristimo kao trine od sijena (graminis flos) za spravljanje ljekovitih kupelji ili obloga kod upalnih procesa mišića i zglobova.
Sastav i aktivne tvare
Plodovi i listovi kultiviranih vrsta zobi sadrže steroidne saponine (avenakozid A i B). U korijenju se nalaze triterpenski saponini avenacin A i B, koji djeluju snažno antibiotički i antimiko- tički. Iz sjemene lupine izolirani su glikozidi vanilina i indolni alkaloid gramin. Plodovi sadrže 50-60% škroba, 14-15% bjelančevina, slobodne aminokiseline, puno vitamina (osobito različite vitamine B i vitamin K), velike količine mineralnih tvari, a medu njima i bor i jod. Zelen sadrži velike količine kremene kiseline.

Djelovanje i uporaba:
Triterpenski saponini zobi sprječavaju rast gotovo svih vrsta bakterija i gljivica. Iscrpine iz cva- tuće zeleni umiruju, pa ih koristimo kao čaj ili cnkturu kod živčane iscrpljenosti i nesanice. To djelovanje vjerojatno ima alkaloid gramin, u kombinaciji s drugim sastojcima. U srednjoj Europi sve su omiljeniji pripravci od zelene zobi; bolesnici govore o blagotvornom djelovanju i kod slaboga srca i krvotoka, kožnih tegoba i soolnih smetnji. Iscrpina iz svježe biljke pomaže : u odvikavanju od pušenja, čak i u odvikavanju od opijuma i morfija. Vjerojatno je i kod takve uporabe gramin kao derivat triptofana važna aktivna tvar. Zbog velike količine esencijalnih ami- nokiselina i mineralnih tvari zobene su pahuljice edan od najboljih dijetetičkih prehrambenih proizvoda.
pripravci:
čaj:
Dvije do tri čajne žličice suhe zeleni spravljamo kao oparaki ostavljamo da odstoji 15 minuta. Pijemo po dvije do tri šalice čaja na dan. Takav čaj koristimo i za pranje kožnih ekcema i kožnih bolesti prouzročenih gljivicama.
TlNKTLRA:
20 g svježe zeleni prelijemo sa 100 ml 70%-tnog etanola. Ostavimo da odstoji dva tjedna; za to vrijeme posudu više puta protresemo. Na dan uzimamo po 10 kapi, a kod nesanice prije spavanja i dvostruku količinu.
Uporaba u veterine
Već je dugo poznato djelovanje zobi na konje. Vanilinski glikozidi sjemene lupine snaže ih i okrjepljuju.
Neželjena djelovanja:
Kod prevelikih količina tinkture ili drugih pripravaka može doći do glavobolje.
KUPELJI:
500 g narezane zobene slame ili osušene zeleni prelijemo dvjema litrama vruće vode i ostavimo da odstoji 20-30 minuta, a potom tekućinu dodajemo u kadu.
Koristimo je za poticanje metabolizma kože i pro- krvljenosti kod reume, neuralgija, kroničnih ekcema i nedovoljne prokrvljenosti udova. Siedeće kupelji pomažu kod trbušnih tegoba u žena, crijevnih kolika i bolesti mjehura.

pravi pelin, vrtni pelin, pelin Artemisia absinthium L.

porodica: asteraceae glavočike cjevnjače

CPehin sejoš ocf cfaonine smatra lijekom kod želučanih, jetrenih i žučnih tegoba. Domovina su mu stepe istočne Cjurope i središnje 7tzje. TJrho se rano uzgajao hao Jjekovita bihjha, pa se rasprostranio po cijeloj Cjuropi i sjevernoj Ttljrici. (i't Cjuropi ga prvi spominje opat iz samostana [Reichenau na 73odenskomjezeru, l'daiafrid Strabo. lizbirci pjesama 3~£ortuhus ostavioje izvješća o hjehovitim bidjhama i njihovoj primjeni u 9. st. našoj narodnoj medicinipehin se smatra svestrano učinkovitom bihjkom.
DROGA:
ABSINTHII HERBA: U srpnju i kolovozu ubiremo cvatuće, razlistale mladice i prizemne listove. Kvalitetna droga ima vrlo malo dijelova stabljike. Osušeni pelin aromatična je mirisa i aromatična, izrazito gorka okusa.
Stanište i rasprostranjenost
U nas raste na suhim livadama i starim zidovima, uglavnom u primorskim područjima. Cesto ga kultiviramo u vrtovima. Zbog snažna mirisa u svojoj okolini djelotvorno uklanja lisne uši i druge štetne kukce.
Sastav i aktivne tvare
Droga sadrži eterično ulje (0,2-1,5%) u kojem se nalaze kamazulen, tujon, tujol i drugi sastojci. Važne su gorke tvari, kao što su seskviterpenski lakton absintin te njegov izomer anabsintin. U zeleni se nalaze i brojni flavonoidi, osobito glikozidi kemferola i kvercetina, smole, trjeslovine i mnogo kalija. Eterično ulje koje se dobiva vodenom destilacijom tamnozelene je do modrikaste boje, zbog
Srodne vrste:
Pravom pelinu je sličan obični pelin (Artemisia vulgaris L.). Jedina je razlika to što su mu listovi srebrnkasto dlakavi samo s
donje strane. Nemaju karakterističan miris, a okus je tek jedva primjetno gorak. Zelen se ponegdje koristi u kuhinji, za aromatiziranje mesnih jela. I omiljena začinska biljka estragon ili troskotnjača (Artemisia dracunculus L.) pripada istom rodu. Svojim ugodnim, slatkim i blago ljutim hlapivim uljem potiče probavu i poboljšava okus mesnim jelima, salatama i slasticama od brašna. U Francuskoj se estragon cijeni kod spravljanja biljnog octa i senfa.
pripravci:
čaj:
Od pola do jedne čajne žličice droge spravljamo oparakkoji stoji samo 3-5 minuta. Mora biti svijet- ložute boje. Na dan pijemo po jednu šalicu na više različitih načina. Količinu razdijelimo po obrocima i čaj pijemo pola sata prije jela ili tijekom dana u manjim gutljajima. Iako je vrlo gorak, ne sladimo ga.
kamazulena koji nastaje pri destilaciji preteče artabsi- na . Tujon, koji je sastavni dio ulja, otrovan je, ali u količinama koje kod pravilne primjene ulaze u vodenu otopinu ne uzrokuje neželjena djelovanja . Alkoholni pripravci nisu prikladni za uporabu iznutra, ier se u alkoholu otapa više ulja nego u vodi. Za spra- vljanje alkoholnih pića uporaba pelina je zabranjena. Spravljaju se iz vrste pelina s malenim količinama tu- jona (pontski pelin).
Djelovanje i uporaba:
Pelin je tipična droga kod koje djeluju gorke tvari i eterično ulje (amarum aromaticurri). U narodnoj medicini smatra se iznimno dobrim sredstvom kod loših želučanih funkcija (stomahik), neprimjerene probave karminativ) i žučnih tegoba. Zbog gorkih tvari djeluje kod slaba teka, probavnih tegoba kao što su podrigivanje i napetost želuca i trbuha; istjeruje vjetrove i potiče djelovanje žuči. Njegov utjecaj na glatke mišiće koji je povezan s boljom prokrvljenošću, osobito trbušnih organa, potiče menstruaciju i ublažava grčeve pri porođaju. Smatra se sredstvom koje poboljšava rad hormonalnih žlijezda, osobito nadbubrežne žlijezde. Time objašnjavamo i njegov već dugo poznat povoljan utjecaj na krvotok. Stoga je uporaba pelina opravdana kod svih oblika slabosti nakon teških infekcijskih bolesti, kod smetnji metabolizma kao što su gojaznost, dijabetes, ulozi i reuma. Ukupan učinak droge dopunjava i njezino djelovanje na pojačani rad bubrega. Stoga se pelin smatra jednom od najboljih ljekovitih biljaka, ali isključivo uz pravilnu primjenu.
Uporaba u veterine
Pelin je u stočarstvu korisna ljekovita biljka. Umiješan u hranu, pojačava apetit domaćih životinja koje imaju probavne tegobe zbog promjene vrste hrane. Poboljšava rad jetre i žuči. Izvana koristimo obloge kod ozljeda, čireva i modrica.
Neželjena djelovanja:
Kod primjene propisane niske doze pelina ne očekuju se neželjena djelovanja. Uvijek ga pijemo samo kraće vrijeme. Alkoholne i vinske iscrpine koje su općepoz- nate u narodnoj medicini nisu prikladne za uporabu iznutra. Pelin nikada ne koristimo za vrijeme trudnoće i dojenja.
Čajne mješavine:
Vrlo dobra mješavina za »čišćenje« tkiva i pojačani
rad svih žlijezda probavnog trakta:
pelinova zelen Absinthii herba 15 g
borovičin plod Juniperi fructus 15 g
vodopijin korijen Cichorii radix 20 g
anđelikin korijen Angelicae radix 20 g
koprivina zelen Urticae herba 30 g
Dvije čajne žličice mješavine stavimo u hladnu vodu i ugrijemo do vrenja; nakon toga treba odstajati 3 minute. Pijemo ujutro i navečer, po pola šalice toplog čaja.
Na rad želuca, jetre i žučnog mjehura vrlo blagotvorno utječe mješavina:
pelinova zelen Absinthii herba 20 g
matičnjakov list Melissae folium 10 g
mravincova zelen Origani herba 20 g
tetrljanova zelen Marrubii herba 20 g

list paprene metvice Menthae pip. folium 30 g

Od dviju čajnih žličica mješavine spravljamo opa- rak i pijemo po jednu šalicu, pola sata prije svakog obroka.
Tipična čajna mješavina droga s gorkim tvarima
koje utječu na probavu i pojačavaju tek:
narančina kora Aurantii pericarpum 20 g
list gorkog trolista Menyanthidis folium 20 g
pelinova zelen Absinthii herba 20 g
čakaljova zelen Cnici benedicti herba 20 g
zelen kičice Centaurii herba 20 g
Od čajne žličice mješavine spravljamo oparak i u manjim gutljajima pijemo po jednu do dvije šalice na dan.